Met talks na Univerzitetu Metropolitan u Nišu: podaci, AI i SEO arhitektura u praksi

Met talks na univerzitetu metropolitan u Mišu bio je idealan trenutak da, umesto klasične priče o „seo pravilima“, pokažem kako zaista radim kada od sirovih podataka pravim strukturu sajta i plan sadržaja. Tema predavanja bila je „kako se podaci iz google alata i ai modela pretvaraju u strukturu sajta i plan sadržaja, uz moderaciju prof. Snežane Mijailović.

ivan muljevski

Na početku predavanja fokus je bio na jednom jednostavnom poređenju: sajt bez arhitekture liči na stan bez tlocrta. Kada ne postoji jasan raspored, korisnici lutaju, pretraživači ne razumeju šta je važno, a vlasnik sajta gubi i vreme i novac. Iz tog ugla objašnjeno je zašto informacijska arhitektura nije „dodatak“, već osnova svakog ozbiljnog online projekta.

Dalje kroz predavanje prikazan je ceo tok rada: od prvog izvlačenja podataka iz google keyword planner-a, trends-a, analytics-a i search console-a, do trenutka kada nastane mapa sajta. Naglasak nije bio na „koliko je ko tražen“, već na vrednosti upita – cpc kao signal namere. Mnogi upiti sa manjim obimom, ali visokim cpc-om, pokazani su kao tihe, ali izuzetno profitabilne niše koje često promaknu kada se gleda samo volumen.

Silo struktura

Sledi deo u kome se sve seli u google sheets. Tamo ključne reči više nisu spisak, već materijal za grupisanje: teme, „kofice“, klasteri. Na osnovu toga jasno se odvajaju četiri ključne namere – transakciona, komercijalno-istraživačka, informativna i navigaciona – i iz njih nastaju glavne kategorije, potkategorije i prvi nacrt seo arhitekture. Ideja je da korisnik do onoga što zaista želi dođe u što manje klikova, bez konfuzije i dupliranja.

Poseban blok predavanja bio je posvećen spoju ai alata i keyword mappinga. Prikazano je kako svaka važna ključna fraza dobija svoj „dom“ na konkretnom url-u, da ne dolazi do kanibalizacije sadržaja, i kako ai pomaže u klasterovanju, prepoznavanju namere, generisanju ideja za naslove i analizi konkurencije. U okviru tog dela podeljena su i dva praktična prompta – jedan za određivanje namere, drugi za predlog tipa stranice – koje polaznici mogu odmah da iskoriste u svom radu.

Na kraju je sve sabrano u jednostavan, ali zaokružen proces: podaci → analiza i čišćenje → ai obrada → arhitektura → sadržaj koji odgovara nameri korisnika. Poenta je da se sajt ne gradi naslepo, već na osnovu realnog ponašanja publike. Ako želiš da na sličan način posložiš svoj sajt, sadržaj i kampanje, možeš da mi se javiš preko ramonda.digital sajta ili društvenih mreža – rado ću pomoći da se iz podataka izvuče jasna i isplativa struktura.